Dobitnici nagrada 28. Susreta kazališta BiH - stručni žiri
Na 28. Susretima kazališta/pozorišta BiH u Brčkom, održanim od 17.11. do 25.11.2011. godine, stručni žiri u sastavu:

1. Boro Drašković, reditelj i teatrolog,
2. Ibrahim Kajan, dramski pisac,
3. Velimir Visković, pisac i teatrolog.

donio je sljedeće Odluke:

I. Nagrade pozorištima iz BiH


Nagrada za najbolju mladu glumicu dodjeljuje se
Almi Terzić za ulogu Omelije u predstavi „Hamlet u selu Mrduša donja ili Hamlet zna što narod ne zna“ Narodnog pozorišta iz Sarajeva
 
Nagrada za najboljeg mladog glumca dodjeljuje se Zlatanu Vidoviću za više uloga u predstavi „Radnička hronika“ Narodnog pozorišta RS iz Banjaluke

Nagrada za muziku dodjeljuje se grupi SOPOT za muziku u predstavi „Radnička hronika“ Narodnog pozorišta RS iz Banjaluke

Nagrada za kostim dodjeljuje se Ivani Jovanović za kostim u predstavi „Radnička hronika“ Narodnog pozorišta RS iz Banjaluke

Nagrada za scenografiju dodjeljuje se Dragani Purković-Macan za scenografiju u predstavi „Radnička hronika“ Narodnog pozorišta RS iz Banjaluke

Nagrada za najbolju žensku ulogu dodjeljuje se Anji Stanić za više uloga u predstavi „Radnička hronika“ Narodnog pozorišta RS iz Banjaluke

Nagrada za najbolju mušku ulogu dodjeljuje se Mirsadu Tuki za ulogu Učitelja u predstavi „Hamlet u selu Mrduša donja ili Hamlet zna što narod ne zna“ Narodnog pozorišta iz Sarajeva

Nagrada za najbolju režiju dodjeljuje se Oliveru Frljiću za režiju predstave „Pismo iz 1920-te“ Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice



Nagrada za najbolji dramski tekst bosansko-hercegovačkog savremenog pisca dodjeljuje se  Abdulahu Sidranu za tekst „Otac na službenom putu“ Ateljea 212 iz Beograda

Nagradu za najbolju predstavu u cjelini pozorišta/kazališta iz BiH dodjeljuje se predstavi  
„Radnička hronika“ Narodnog pozorišta RS iz Banjaluke


II. Gran pri nagrade (Nagrade za sve učesnike)


Gran pri Susreta za najbolju žensku ulogu dodjeljuje se
Anji Šovagović – Despot za ulogu sestre u predstavi „Nosi nas rijeka“ Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba

Gran pri Susreta za najbolju mušku ulogu dodjeljuje se  
Vlastimiru Đuzi Stojiljkoviću za ulogu Dine u predstavi „Otac na službenom putu“ Ateljea 212 iz Beograda

Gran pri Susreta za najbolju predstavu u cjelini dodjeljuje se predstavi
„Otac na službenom putu“ Ateljea 212 iz Beograda

 
Share on facebook

Broj posjeta

Danas:39
Ukupno:103010

Susreti su počeli

Posjetitelji

Trenutno aktivnih Gostiju: 2 online

Bilten 08/07

Bilten 08

RokSlidePostavljajući na scenu Narodnog pozorišta u Tuzli „Hanku", dramsku storiju Isaka Samokovlije o tragičnoj ljubavi Roma, Sulejman Kupusović je podigao njen scenski govor na nekoliko potencija najviše da bi dosegnuo punu istinu o strasnoj žudnji za životom kojom Romi identificiraju svoje duhovno biće i koju ispovijedaju kroz igru i pjesmu.

Bilten 07

Mate Matišić ima izuzetno razvijen osjećaj za detalj, za njegov lokalni tonalitet i za njegovu ambijentalnu karaktarizaciju, za mentalni sklop iz čijeg okrilja proističe. 

Bilten 06/05

Bilten 06

On, ona, usedmostručeni On (s hermafroditskim premetanjem iz muškaraca u ženu), i pijanistica: zvuči pomalo pirandelovski, s okosnicom egzistencijalističke filozofije tjeskobe i straha od praznog prostora, ili išlekivanje nekog fiktivnog, koji bi trebao doći odnekud s dahom prijetnje ili osvete i čije je stanište neodredivo. 

Bilten 05

Jedno je evidentno jedan od mogućih postulata na kojem ova predstava može pledirati za svoju opstojnost na sceni, jest zgusnuti narativ Andrićeve proze koji se čuje iz offa. 

Bilten 04/03

Bilten 04

Potpuno, ali čudesno moćno je Uglješa Šajtinac analitički pronicao u strukturu materije koju je odabrao za dramsku obradu, zasijecao u bolesna čvorišta jednog društvenog bića, bez obzira kako se ono zvalo, državna zajednica koja je prskala po svim šavovima, ili jedna generacija evidentne mladosti, ali koja se rastrojila u niz pojedinačnih sudbina koje se, uglavnom nisu snašle u povijesnom kovitlacu koji je lomio sve pred sobom...

Bilten 03

Tri su vrutka iz kojih su potekli i čijom se gradivnom materijom poslužio Mate Matišić za oblikovanje svoje dramske storije „Sinovi umiru prvi".